SOLLovo mediteransko svemirsko istraživačko odijelo: posthumanistička kritika u suvremenim umjetničkim praksama
DOI:
https://doi.org/10.65265/ns57wp36Ključne riječi:
tehnocen, posthumanistička kritička teorija, suvremena umjetnost, SOLL, MediteranSažetak
Promišljajući Mediteran kao fluidnu mrežu odnosa i podataka, suvremeni umjetnički rad SOLL's Mediterranean Space Exploration Suit, u prijevodu „SOLLovo mediteransko svemirsko istraživačko odijelo” hrvatskih autora Silvija Vujičića, Mire Romana i umjetne inteligencije SOLL, razmatra se ovdje kao studija slučaja posthumanističke kritike. U teorijskom okviru tehnocena – geološke epohe u kojoj upravo tehnologija oblikuje postojeće odnose, projekt SOLL otvara mogućnost posthumanističkog čitanja umjetnosti, u kojemu umjetna inteligencija ne funkcionira tek kao alat, već naprotiv, aktivni sukreator: nadopunjujući estetske kodove povijesti stvaranjem novih digitalnih predodžbi, umjetnički rad prihvaća posthumanističke tendencije post-centralizacije i hibridnosti, dovodeći u pitanje granice između ljudskog i neljudskog, digitalnog i materijalnog, mitskog i algoritamskog. U tom vidu „SOLLovo mediteransko svemirsko istraživačko odijelo” hibridnog autorskog tima ne predstavlja samo umjetnički eksperiment, već i teorijski doprinos raspravi o posthumanističkim nastojanjima za prevladavanjem ograničenja tehnocena, tako afirmirajući ideje otvorenosti, pluralnosti i transformacije kao potencijalne odgovore na suvremene izazove.
Reference
Aceto, M. (2021). Pigments – the palette of organic colourants in wall paintings. Archaeological and Anthropological Sciences, sv. 13, br. 159, str. 1–23. DOI: https://doi.org/10.1007/s12520-021-01392-3
Bosančić, B., Mičunović, M. (2020). Humanistika iz perspektive transhumanizma i posthumanizma. Anafora, VII (2), str. 403–404. DOI: https://doi.org/10.29162/ANAFORA.v7i2.5
Braidotti, R. (2017). Posthuman critical theory. Journal of Posthuman Studies: Philosophy, Technology, Media, sv. 1, br. 1, str. 9–25. DOI: https://doi.org/10.5325/jpoststud.1.1.0009
Cera, A. (2017). The technocene or technology as (neo)environment. Techné: Research in Philosophy and Technology, sv. 21, br. 2–3, str. 243–281. DOI: https://doi.org/10.5840/techne201710472
Drčić, D. (2014). Ekotoksikologija kadmija. TEDI – International Interdisciplinary Journal of Young Scientists from the Faculty of Textile Technology, sv. 4, br. 4, str. 66–77.
Drugo more. (2025). (Ne)ukroćeno more. Moje, tvoje, naše 2025 × MADE IN Platforma. Drugo more. https://drugo-more.hr/neukroceno-more/
EA11SV Office. (5. 4. 2025.). SOLL’s Mediterranean Space Exploration Suit [Video]. YouTube. https://www.youtube.com/watch?v=q4pYZpWI5jA
Etymonline. (n. d.). Origin and history of -cene. U Online Etymogy Dictionary. Preuzeto 2. 9. 2025. s https://www.etymonline.com/word/-cene
Ferrando, F. (2013). Posthumanism, Transhumanism, Antihumanism, Metahumanism, and New Materialisms: Differences and Relations. Existenz, sv. 8, br. 2, str. 26–32.
Habashi, F. (2016). Pigments Through the Ages. INTERCAM – International Ceramic Review, sv. 4, br. 5, str. 156–165. DOI: https://doi.org/10.1007/BF03401164
Horvat, S. (2022). Poslije apokalipse. VBZ d.o.o.
Hornborg, A. (2016). Global Magic: Technologies of Appropriation from Ancient Rome to Wall Street. Palgrave Macmillan.
Imaginarij. (n. d.). U Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Preuzeto 1. 9. 2025. s https://enciklopedija.hr/clanak/imaginarij
Nelson, D. (5. 10. 2020). Što je generative adversarial network (GAN)? Unite.AI. https://www.unite.ai/hr/what-is-a-generative-adversarial-network-gan/
Renn, J. (2021). Rethinking science for the Anthropocene: The perspective of geoanthropology. U S. Benner & J. Lelieveld (ur.), Paul J. Crutzen and the Anthropocene: A New Epoch in Earth”s History (str. 13–16). Springer.
SOLL. (2024). SOLL. [mrežna stranica] https://soll.store/about/
Šuvaković, M. (2005). Pojmovnik suvremene umjetnosti. Horetsky, Vlees & Beton.
Vujičić, S., Roman, M. i SOLL. (2025). Mediterranean Space Exploration Suit [legenda s izložbe]. Galerija Filodrammatica, Rijeka, Hrvatska.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2025 Katarina Podobnik
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Svi objavljeni radovi distribuirani su pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0).
