SOLLovo mediteransko svemirsko istraživačko odijelo: posthumanistička kritika u suvremenim umjetničkim praksama
DOI:
https://doi.org/10.65265/ns57wp36Ključne riječi:
tehnocen, posthumanistička kritička teorija, suvremena umjetnost, SOLL, MediteranSažetak
Promišljajući Mediteran kao fluidnu mrežu odnosa i podataka, suvremeni umjetnički rad SOLL's Mediterranean Space Exploration Suit, u prijevodu „SOLLovo mediteransko svemirsko istraživačko odijelo” hrvatskih autora Silvija Vujičića, Mire Romana i umjetne inteligencije SOLL, razmatra se ovdje kao studija slučaja posthumanističke kritike. U teorijskom okviru tehnocena – geološke epohe u kojoj upravo tehnologija oblikuje postojeće odnose, projekt SOLL otvara mogućnost posthumanističkog čitanja umjetnosti, u kojemu umjetna inteligencija ne funkcionira tek kao alat, već naprotiv, aktivni sukreator: nadopunjujući estetske kodove povijesti stvaranjem novih digitalnih predodžbi, umjetnički rad prihvaća posthumanističke tendencije post-centralizacije i hibridnosti, dovodeći u pitanje granice između ljudskog i neljudskog, digitalnog i materijalnog, mitskog i algoritamskog. U tom vidu „SOLLovo mediteransko svemirsko istraživačko odijelo” hibridnog autorskog tima ne predstavlja samo umjetnički eksperiment, već i teorijski doprinos raspravi o posthumanističkim nastojanjima za prevladavanjem ograničenja tehnocena, tako afirmirajući ideje otvorenosti, pluralnosti i transformacije kao potencijalne odgovore na suvremene izazove.
Reference
Aceto, M. (2021). Pigments – the palette of organic colourants in wall paintings. Archaeological and Anthropological Sciences, sv. 13, br. 159, str. 1–23. DOI: https://doi.org/10.1007/s12520-021-01392-3
Bosančić, B., Mičunović, M. (2020). Humanistika iz perspektive transhumanizma i posthumanizma. Anafora, VII (2), str. 403–404. DOI: https://doi.org/10.29162/ANAFORA.v7i2.5
Braidotti, R. (2017). Posthuman critical theory. Journal of Posthuman Studies: Philosophy, Technology, Media, sv. 1, br. 1, str. 9–25. DOI: https://doi.org/10.5325/jpoststud.1.1.0009
Cera, A. (2017). The technocene or technology as (neo)environment. Techné: Research in Philosophy and Technology, sv. 21, br. 2–3, str. 243–281. DOI: https://doi.org/10.5840/techne201710472
Drčić, D. (2014). Ekotoksikologija kadmija. TEDI – International Interdisciplinary Journal of Young Scientists from the Faculty of Textile Technology, sv. 4, br. 4, str. 66–77.
Drugo more. (2025). (Ne)ukroćeno more. Moje, tvoje, naše 2025 × MADE IN Platforma. Drugo more. https://drugo-more.hr/neukroceno-more/
EA11SV Office. (5. 4. 2025.). SOLL’s Mediterranean Space Exploration Suit [Video]. YouTube. https://www.youtube.com/watch?v=q4pYZpWI5jA
Etymonline. (n. d.). Origin and history of -cene. U Online Etymogy Dictionary. Preuzeto 2. 9. 2025. s https://www.etymonline.com/word/-cene
Ferrando, F. (2013). Posthumanism, Transhumanism, Antihumanism, Metahumanism, and New Materialisms: Differences and Relations. Existenz, sv. 8, br. 2, str. 26–32.
Habashi, F. (2016). Pigments Through the Ages. INTERCAM – International Ceramic Review, sv. 4, br. 5, str. 156–165. DOI: https://doi.org/10.1007/BF03401164
Horvat, S. (2022). Poslije apokalipse. VBZ d.o.o.
Hornborg, A. (2016). Global Magic: Technologies of Appropriation from Ancient Rome to Wall Street. Palgrave Macmillan.
Imaginarij. (n. d.). U Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Preuzeto 1. 9. 2025. s https://enciklopedija.hr/clanak/imaginarij
Nelson, D. (5. 10. 2020). Što je generative adversarial network (GAN)? Unite.AI. https://www.unite.ai/hr/what-is-a-generative-adversarial-network-gan/
Renn, J. (2021). Rethinking science for the Anthropocene: The perspective of geoanthropology. U S. Benner & J. Lelieveld (ur.), Paul J. Crutzen and the Anthropocene: A New Epoch in Earth”s History (str. 13–16). Springer.
SOLL. (2024). SOLL. [mrežna stranica] https://soll.store/about/
Šuvaković, M. (2005). Pojmovnik suvremene umjetnosti. Horetsky, Vlees & Beton.
Vujičić, S., Roman, M. i SOLL. (2025). Mediterranean Space Exploration Suit [legenda s izložbe]. Galerija Filodrammatica, Rijeka, Hrvatska.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2025 https://apuri.uniri.hr/wp-content/uploads/2025/01/Prava-koristenja-1.pdf
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Svi objavljeni radovi distribuirani su pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0).
