Sinestetičko doba i njegove transgresije: tehnosfera kao umjetnost?

Autor(i)

  • Žarko Paić Autor

DOI:

https://doi.org/10.65265/jt6q8z34

Ključne riječi:

sinestetičko doba, tehnosfera, kibernetika, singularnost, umjetnost, vizualizacija događaja

Sažetak

Članak postavlja u pitanje metafiziku i njezino tradicionalno „utemeljenje” ideje umjetnosti kao mimesisa i reprezentacije pokazujući pritom da je dolaskom tehnosfere kao sinteze računanja, planiranja i konstrukcije realizirana kibernetika u samoj imanenciji života. To ujedno dovodi do vladavine tehnoznanstvenih istraživanja samoga života polazeći od spoja gena i informacije što „proizvodi” umjetnu stvarnost. Temeljni pojam koji prevladava u suvremenosti postaje sintetička proizvodnja, dok estetika i umjetnost više nemaju svoju autonomnost, već postaju sinestetičkim sklopom u kojem se neprestano zbivaju promjene u samoj „biti” stvaralačkoga procesa mišljenja i djelovanja. Nestankom čovjeka kao stvaratelja umjetničkoga svijeta nastaje mnoštvo mogućnosti sinestetičkih metamorfoza života koji je već postao umjetnim životom. Kad je filozofija realizirana u kibernetici nastaje doba tehnoznanosti, a kad je umjetnost realizirana u postajanju-strojem mišljenja to isto doba postaje estetizacijom života.

Reference

Aristotel (2005). O pjesničkom umijeću. S grčkoga preveo Zdeslav Dukat. Školska knjiga.

Bense, M. (1978). Estetika. S njemačkoga preveo Radoslav Putar. Otokar Keršovani.

Deleuze, G. (2005). Francis Bacon: The Logic of Sensation. University of Minnesota Press.

Deleuze, G., Guattari, F. (2013). Tisuću platoa: Kapitalizam i shizofrenija 2. S francuskoga preveo Marko Gregorić. Sandorf i Mizantrop.

Deleuze, G., Guattari, F. (2017). Što je filozofija? S francuskoga preveo Marko Gregorić. Mizantrop.

Deleuze, G., Guattari, F. (2020). KAFKA: U prilog minornoj književnosti. S francuskoga preveo Ugo Vlaisevljević. Matica hrvatska.

Heidegger, M., Fink, E. (1970). Heraklit. V. Klostermann.

Heidegger, M. (1977). Neuzeitliche Naturwissenschaft und modernen Technik. Reden und andere Zeugnisse eines Lebenswege. 1910-1976. GA. Sv. 16. V. Klostermann.

Nancy, J. (2017). Noli me tangere: Ogled o uzlaženju tijela. S francuskoga preveo Mario Kopić. Tvrđa, br. 1–2. DOI: https://doi.org/10.5422/fordham/9780823277599.003.0013

Nancy, J. (2020). L”Intrus. Galilée.

Nietzsche, F. W. (1997). Rođenje tragedije. S njemačkoga prevela Vera Čičin-Šain. Matica hrvatska.

Paić, Ž. (2018). Informacija i kazivanje: Heideggerovi prilozi raspravi o kibernetici i nihilizmu. Tehnosfera II. „Crna kutija” metafizike: Kibernetika i apsolutno vrijeme stroja, (str. 221–275). Sandorf i Mizantrop.

Paić, Ž. (2022a). Art and the Technosphere: The Platforms of Strings. Cambridge Scholars Publishing.

Paić, Ž. (2022b). Synaesthetic Without Sensitivity? The Body as a Technological Construction. U Ž. Paić (ur.), The Technosphere as a New Aesthetic (str. 191–219). Cambridge Scholars Publishing.

Paić, Ž. (2022c). Mišljenje kao događaj: Kako čitati Deleuzea. Mizantrop.

Paić, Ž. (2023a). Izgledi nadolazeće filozofije: Metafizika-kibernetika-transhumanizam. Mizantrop.

Paić, Ž. (2023b). The Superfluity of the Human: Reflections on the Posthuman Condition. Schwabe Verlag. DOI: https://doi.org/10.24894/978-3-7965-4838-3

Paić, Ž. (2024). O filozofiji filma: Slike događaja. Bijeli val.

Paić, Ž. (2025). Čemu glazba? Od umjetničke religije do cjelovitoga djela i dalje. Litteris.

Pessoa, F. (1986). Poezija. S portugalskoga preveo Mirko Tomasović. V. Masleša.

Sloterdijk, P. (2009). Du mußt dein Leben ändern: Über Anthropotechnik. Suhrkamp.

Sorgner, S. L. (2022). Philosophy of Posthuman Art. Schwabe Verlag. DOI: https://doi.org/10.24894/978-3-7965-4569-6

STELARC, (n. d.). Audiograms [Web umjetnika]. http://stelarc.org/audiogram.php

von Weizsäcker, C. F. (1974). Sprache als Information. Die Einheit der Natur. München, DTV, str. 39–60

Preuzimanja

Objavljeno

13.12.2025

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni znanstveni rad